HAVC: Sedam godina rada, četiri godine Nacionalnog programa

Uoči donošenja novog Nacionalnog programa razvoja audiovizualne djelatnosti, u Hrvatskom novinarskom domu su u četvrtak predstavljeni rezultati sedmogodišnjeg rada HAVC-a i provođenja dosadašnjeg četverogodišnjeg nacionalnog programa.
U sedam godina postojanja centra proizvedeno je ukupno 513 audiovizualnih djela (od čega 56 igranih dugometražnih filmova), odobreno je 288 potpora za razvoj scenarija i projekata, potpore je dobilo 146 tvrtki, centar je imao 4 ravnatelja, a u njegovom je radu sudjelovalo 38 umjetničkih savjetnika te 46 članova audiovizualnog Vijeća. "HAVC nije samo ovo nabrojano, a nije niti cjelovečernji igrani film, nego puno više od toga. HAVC je Eurimages, Kreativna Europa, odjel za digitalizaciju i kinoprikazivaštvo, HAVC je stroj za izvoz filmskih usluga, sa 9 stalno zaposlenih i 10 do 11 vanjskih suradnika. Kada bi neka druga tijela u javnim stvarima primjenjivala ovu vrstu ustrojstva i energije koja je za to potrebna, bilo bi svima bolje", kazao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar.
Vanja Sremac, viša stručna savjetnica u HAVC-u, objasnila je funkcioniranje centra i nadležnosti pojedinih tijela. "Važno je napomenuti da su odluke u HAVC-u prepuštene struci. Audiovizualno vijeće je neovisna platforma od 13 članova koje pod sobom ima umjetničko vijeće od 11 članova. Ravnatelj i stručne službe su tu kako bi pomogle i podržale ovaj sustav, no bez ingerencija oko donošenja odluka, kao i Upravni odbor koji nadgleda rad ravnatelja i stručnih službi, ali ne sudjeluje u donošenju odluka vezanih za programsku djelatnost niti ima ingerencija da nadzire Audiovizualno i Umjetničko vijeće, dva potpuno autonomna tijela", objasnila je Sremac.
Sanja Ravlić, predstavnica Hrvatske u Eurimagesu, otkrila je da je Hrvatska kroz članstvo u tom fondu od 2004. godine do danas za koprodukcije povukla 2,750.987 eura, istaknuvši da spadamo u pet najuspješnijih članica ovog fonda po povučenim sredstvima, dok je voditeljica Deska Kreativne Europe - Ureda Media Martina Petrović kazala kako je kroz program Media za razvoj AV industrije od 2008. do danas povučeno 3,831.124 eura. Ravlić je istaknula kako su koprodukcije sveprisutna europska i svjetska praksa, "ne samo zbog financijskih razloga, već putuju bolje, razvijaju domaće kreativne potencijale i u konačnici stvaraju pozitivnu sliku o zemlji kao otvorenoj za suradnju". 
O stanju u animiranom, eksperimentalnom i dokumentarnom filmu govorili su producenti Vanja Andrijević i Nenad Puhovski. Govoreći o uspjesima hrvatskih animiranih i eksperimentalnih filmova na festivalima, ali i ističući probleme s kojima se susreću animatori, Andrijević je istaknula da HAVC osigurava stabilnost financiranja koja doprinosi kvaliteti filmova i profesionaliziranja struke, dok je Puhovski pohvalio HAVC-ove natječaje za razvoj scenarija i projekata koji su "zaokruženi od trenutka istraživanja do trenutka distribucije, što je beskrajno promijenilo način produkcije dokumentaraca u Hrvatskoj". "Prije desetak dana je u zagrebačkim kinima igralo pet dokumentarnih filmova kojih na ovaj ili onaj način ne bi bilo bez HAVC-a. Činjenica da postoji jedna cjelovita produkcija, koja je zaokružena, po mom je uvjerenju ono što nam svima treba", kazao je Puhovski.
"Moram istaknuti da su u 17 godina hrvatske neovisnosti do pojave HAVC-a samo dvije žene imale priliku snimiti dugometražne igrane filmove - Oja Kodar i Snježana Tribuson. S pojavom HAVC-a to se drastično mijenja - od 22 debitanata koji su dobili sredstva od HAVC-a osam ih je bilo žena. Tako je Vlatka Vorkapić na ostvarenje svog kino hita Sonja i bik čekala 20 godina, dok mislim da to čekanje sad traje 3 do 4 godine", kazala je redateljica Dana Budisavljević, predstavljajući kako je HAVC promijenio način proizvodnje na primjeru svog projekta Dianina lista koji je prošao više razvojnih faza od 2010. do 2014. godine.
Hrvoje Laurenta je govorio o osnivanju Mreže neovisnih kinoprikazivača čiji je predsjednik, koja zasad okuplja 27 kinoprikazivača iz 24 grada, s tendencijom da se broj članova poveća. "Projekt digitalizacije proveden u Hrvatskoj kao strateški cilj Nacionalnog programa služi kao ogledni primjer drugim zemljama koje ga tek žele provesti", kazao je Laurenta.
O gospodarskim i fiskalnim učincima audiovizualne djelatnosti i državne potpore govorio je dr. sc. Ante Bajo  s Instituta za javne financije. "Domaća AV industrija čini zamjetan dio u strukturi BDP-a od 0,5%. Istina, to je malo, ali taj postotak raste. Hrvatska je konkurentna uspješnim zemljama EU, a svaka uložena kuna donosi kunu i pol do 2,3 kune direktno u državni proračun. Na svakih 100 osoba zaposlenih u AV djelatnosti dolazi 200-300 dodatno zaposlenih u pratećim sektorima", kazao je  Bajo iznjevši podatke da  audiovizualna industrija okuplja 358 tvrtki i zapošljava oko 1000 djelatnika. 
Na samom kraju, Hrvoje Hribar predstavio je rezultate provođenja Nacionalnog programa razvoja audiovizualne djelatnosti 2010.-2014. godine, istaknuvši da je ostvareno četiri od pet točaka. Osigurana je stabilnost financiranja, eksponencijalno je povećan broj gledatelja kao i promet od izvoza filmskih usluga (170 milijuna kuna u 3 godine) te je uspješno provedena digitalizacija nezavisnih kinodvorana. Ostalo je neriješeno pitanje vlasništva nacionalne filmske baštine, kao problem koji odlučno valja riješiti.